Jučer sam uzeo nož kako bih prerezao zemičku, ali sam umjesto nje dobro zarezao palac na desnoj ruci. Sve se desilo u sekundi. Bacio sam nož, osjetio užasnu bol u prst. Imao sam osjećaj da sam zarezao do kosti. Još jednom me je podsjetilo da sam smrtnik. Vrlo lako sam mogao ostati bez prsta. Samo se ti smij, ali nemaš pojma koliki je to bio nož za hljeb!

Eto, mi ljudi bi trebali biti bolji u uviđanju stvari oko nas. Skoro svaki objekat bi nas trebao podsjećati na našu ranjivost i smrtnost. U mome slučaju, to je nož. Vjerovatno se toliko bojim tog metalnog predmeta da sam prosto fasciniran nožem, bilo da se radi o fizičkom objektu ili pojmu. Često crtam noževe kada uopšte crtam nešto u trenucima dosade i zamišljenosti, a nisam ne znam u potpunosti zašto.